...
zebilješke:
- Sukun znači "mirovanje".
- Hemze sa sukunom kao štucanje al više kao zastajanje, bez pretjerivanja sa onim dodatnim poluglasom.
- H̲A kao i harf AJN nisu krupni harfovi (iygovaraju se otvorenih usta), ali za njih važe sva (3) pravila kao i za krupne harfove.
- Pet harfova kalkale (koji odskaču sa sukunom) su: ق ط ب ج د
- N i M sa tešdidom duže držimo nego ostale glasove sa tešdidom.
- N, M, L sa sukunom trebamo 'malo pritisnuti' da ne bi doslo do 'pucanja' kao sto dolazi kod kalkale.
- Posljednji harf u ajetu uvjek citamo kao sukun a ne citamo njegov hereket.
- Kad u dvije riječi zaredom postoje tri tačke ( ﮶ ), to znači da treba stati na jednoj od te dvije riječi obavezno,
ali ne na obje. Stajanje podrazumijeva pravilo da herekete zanemarujemo na riječi gdje stajemo kao što radimo i na kraju ajeta.
Primjer imamo odma u drugom ajetu sure Bekare
- Uklapanje harfova: Kada nakon N sa sukunom, ili tenvina dodje L ili R ili M, onda N ne čitamo, uklapamo ga u sljedeći harf.
primjeri: 002:002,
002:005
- T ponekad ima uspravne, vertikalne dvije tačke ( ﮽ ) umjesto vodoravnih kakve većinom budu ( ࣫ ).
- M i N bez sukuna čitamo kao da samo struje kroz nos (osim kada iza njega dolaze L, R, M, N, J, tad ih preskačemo).
- zatvoreni sukun na slabim harfovima se ne čita uopšte. Preskače se. Takav zatvoreni sukun u mushafima medinske štampe samo i može da se pojavi
na slabim harfovima dok na drugim harfovima bude malo otvoren s lijeve strane. U mushafima turske stampe na ovim mjestima (zatvoreni sukun) je
samo elif bez ičega, a ostali svi sukuni su puni krug, nema polu-otvorenih.
- ...
- Tedž.prav: Lafzatullah - izgovor slova L /LAMa/ u riječi ALLAH
- Tedž.prav: Krupni izgovor slova RA
- Tedž.prav: Jasno i nazalno citanje N i M u medinskoj štampi
- Pravila Hemze (Rules of Hemza) - video objašnjava ono što nijedan bosanski klip nema,
čitanje elifa (s vaslom) na početku rečenice. A to se tiče direktno prve sure, Fatihe početak drugog, trećeg i šestog ajeta.
- Tešdid na N i na M zadržavamo malo duže u odnosu na druge tešdide.
- Kada iza obične dužine dodje hemze produžujemo glas 4 dužine. Ako hemze nije odma nakon dužine već na narednom slabom harfu onda imamo mogućnost
da čitamo produženi glas kao dvije ili kao 4 dužine. (Možda je lakše za pamćenje sve ih čitati kao 4 dužine).
- tenvin UN sa kapom (ٌ ... ne prikazuju svi fontovi kapu ) jedini čitamo sa jasnim N,
a u ostalim UN tenvinima ( ࣱ ... ࣨ ) N se čita kroz nos. Osim ovog s kapom, u medinskoj stampi ako su crtice
tačno jedna iznad druge, tad se čuje N takodje, a ako su pomjerene, druga ide kroz nos ili se uklapa u naredni harf.
primjer: 002:006
- ako je nakon N sukuna (ili n u sklopu tenvina) neki tešdid (harf sa tešdidom), n se uklapa u taj naredni harf (ne citamo n, samo pola tenvina).
To je neki lakši način prepoznavanja uklapanja N, čim dakle vidimo pomjerene crtice tenvina a naredni je tešdid, gubimo N.
- kada iznad harfa N postoji samo malo MIM, N se pretvara u mim koje struji kroz nos,
primjer: 002:006
- Ako stajemo (kraj ajeta ili stop znak) i predzadnje slovo je JA a zadnjem necemo citati hereket ni tenvin, produzimo J kao JI... npr hajiir
primjer: 002:103
- Ako ajet počinje sa tešdidom on se ne čita svakako bi ga bilo teško izgovoriti, a on stoji tu za slučaj da nismo stajali od prethodnog ajeta,
već nastavili (tad čitamo tešdid),
primjer: 002:105
- T kao suza sa dvije tačke ( teh marbuta, ɵ ) na kraju rečenice (ili pri dozvoljenom stajanju)
gubi svoje dvije tačke i prelazi u H.
primjer: 002:091
- N bez sukuna i ikakvog znaka koje treba da struji kroz nos, ako je iza njega J, on se uklapa u to J (skoro da se ne čita). To uklapnje hafiz
kaze kao pomjesamo ih (i ako bi se mijesanjem dobilo nj), zapravo cuje se i kod hafiz ahmeda i kod alafasy-ja nesto kao "i-n-j" ili čak samo i-j,
ili j-iiii-j.
- Kada stajemo gubi se samo drugi dio tenvina? 002:010
- Znakovi zaustavljanja u Kur'anu: jpg slika stop znakova , malo se razlikuje od ove zvanicne medinske koju koristi
hafiz Ahmed, better-to-stop znak takodje postoji, qaf+lam
- tenvin UN se nekad cita UM ako je napisan tenvin u obliku malog slova m i damme 002:010
- mala riječ sad-L, iznad teksta, podvučena linijom (na slici stop znakova "bolje da se nastavi a može da se stane") ima ulogu poput zareza.
- hemzetul vasla jede prethodnu dužinu
- obavezno stajanje u turskom mushafu malo iznad slovo sad ( ɽ ),
a u medinskom nesto kao f-L nisam siguran 002:010
- T na kraju riječi bez sukuna jer naredna riječ počinje sa t sa hereketom, pa se prvo t uklapa u naredno...
002:013
- Tešdid na n i na m zadržavamo malo duže nego ostale tešdide.
- ako nakon tenvina imamo harf sa sukunom, ne mogu 2 sukuna jedan uz drugi (tenvin tretiramo kao n sa sukunom),
pa se tenvinu dodaje kesra 'i', kao npr. ovdje: 002:61
- u istom ovom primjeru tj sljedeca rijec od linka 002:61,
se prvi put objasnjava ono sto je jos u Fatihi trebalo biti objasnjeno, zasto elif sa jaslom se cita bas 'i' ovdje.
Pravilo je da ako je treci harf sa kesrom i na pocetku dodajemo kesru 'i'.
- Hemze nekad može doći i na zarezu (onome koji označava produženu fethu) i tad se valjda tretira kao običan nejaki znak, tj zanemaruje se
kao u ovom primjeru: 002:72
- AKo se susretnu dva sukuna, prvi dobija kesru, nejasno jos pravilo, primjer prelaz sa 120 na 121 ajet sure Bekare:
002:121
- AJN nije krupni harf i ako smo ga tamo svrstali na pocetku ucenja sufare jer se ponasa slicno krupnim harfovima. I ako je na njemu
sukun a prije njega hemza sa fethom, cita se malo teze: 002:139
- Kada stajemo a predzanje slovo je J, produzuje se J a isto vazi i za V 002:143
u ovom primjeru se cuje leJIIIIIl 002:187
- Ako je izmedju tankog harfa sa fetha-tenvinom en, i krupnog harfa sa sukunom - elif sa jaslom, onda opet E prelazi u A, kao da elifa nema
002:172 (NAH telefu)
- Kada dva dukuna se sretnu, prvi dobija kesru (i), primjer: 002:180
- Hemze vuce prema E, i ako je recimo naredni krupni harf sa sukunom.
- Ako na pocetku dodje tesdid, ne ucimo ga 002:225
- I harf dal kao i harfovi n i drugi moze dodji bez ikakvog znaka i esdid na sljedecem harfu ce uciniti da se on skroz preskace kao i nun-sakin
002:233
- ...
- Vasla - nestalna kesra
- ...
- U vim-u "set arabic" i "set arabic!" uključuje i isključuje 'arabic mode' insertovanja araplskih slova bez potrebe
sistemskog dodavanja i podešavanja keyboard mapa.
- Neki mlterm terminal dozvoljava bidi bidirectional pisanje, a mozda i ostali terminali sa ukljucivnjem nekih dodataka.
- Microsoft Arabic Keboard Layout, isti keymap koristi i VIM.
Stajanje, ne kontam pravila pa pišem samo na šta naidjem:
- Ako je na kraju tenvin EN pomjereni, i iza njega još elif, čitamo nekim razlogom A.
002:119
- Stajanje na Vav cak i kad nema znak nikakav 002:138 ???
- U ovom primjeru ne citamo ni pola tenvina 002:138
- Ako je hereket sa duzinom, citamo valjda samo hereket bez duzine 002:144
- U ovom primjeru nista ne diramo, ko da nije stajanje: 002:148
i u ovom primjeru isto: 002:187
- Kad je T na kraju u obliku suze-kruga čitamo H, a kad je otvoreni harf T onaj kao zdjela-čamac onda stajemo sa T:
002:148
- Ako stajemo duplo EN sa duzinom elif, citam kao jednostruko A (potvrdjeno ovo iz prve linije):
002:148
- Hemze sa fetha-tenvinom (en) se na stajanju čita kao A ?? 002:171
- J na kraju ako je imalo neki hereket pa ga sad zbog stajanja izostavljamo, citamo umjesto kao produzeno J iiiiJ ?
001:192
- V n kraju sa hereketom ako je prije njega harf sa sukunom, se cudno zavrsava na samo V pa se to v valjda cita malo kao uuv
002:219
Stajanje pokusaj pravljenja najkracih pravila:
- Ako je na kraju harf sa hereketom ili harf sa tenvinom, citamo samo harf a hereket ili tenvin zanemarujemo.
- Ako je na kraju elif sa sukunom, ne mijenjamo nista.
- Ako je na kraju harf sa hereketom i duzinom, ne mijenjamo nista.
- Ako je na kraju tenvin sa duzinom, onda polovimo tenvin tj citamo kao da je bio samo jedan neuduplani hereket.
- T prelazi u H osim ako je u onom zdjela-camac obliku.
Duzine:
- Tesdid kad dodje posle 'duge duzine' ucimo 6 duzina 002:139
- N bez ičeg struji kroz nos, ali se odužuje kao 2 harfa 002:150